140 godina povijesti Fakulteta
Povijest
Farmaceutsko biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovan je 4. listopada 1882. godine.
Car i kralj Franjo Josip I. tog je dana izdao Rješenje, a nekoliko dana kasnije, 11. listopada iste godine Kraljevski zemaljski vladin odjel za bogoštovje i nastavu izdao je Naredbu o utemeljenju farmaceutskog učevnog tečaja na Zagrebačkom sveučilištu, pri tadašnjem Mudroslovnom fakultetu. Time je započela nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu i tim se datumom i danas obilježava Dan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, kao jednog od najstarijih studija na ovom prostoru.
Farmaceutsko biokemijski fakultet (FBF) nastao je na bogatstvu stoljetne tradicije ljekarništva i iskustvima farmaceutske struke. Danas se, nakon više od 140 godina ponosimo generacijama profesora FBF-a koji su razvijali i unaprjeđivali našu struku i znanost, te bili zaslužni su za osnivanje novih farmaceutskih fakulteta i farmaceutskih tvrtki u regiji.
Vremenska lenta
| Godina | Događaj |
|---|---|
| 1189. | Prvi pisani zapis, ugovor o trgovini lijekovima između bosanskog bana Kulina i Dubrovčana |
| 1271. | Otvaranja prve ljekarne na području Hrvatske, u Trogiru. |
| 1317. | Otvaranje ljekarne u dominikanskom samostanu Male Braće, u Dubrovniku. Ljekarna otada radi kontinuirano, bez prestanka, duže od 700 godina. |
| 13.st. | Prvi ljekarnik hrvatskog imena, Ratko Ozrenić, Dubrovčanin, spominje se kao vlasnik ljekarne u Kotoru već u 13. stoljeću. |
| 14. st. | Prosvjetiteljske aktivnosti trogirskog dominikanca i zagrebačkog biskupa Bl. Augustina Kažotića (1260. - 1323.) |
| 1355. | Prvi spomen zagrebačke gornjogradske ljekarne u Kamenitoj ulici 9, kasnije nazvane K crnom orlu. U istoj ljekarni je 1399. radio Nicolò Alighieri, praunuk Dantea Alighierija. Od svojeg otvaranja ljekarna nikada nije prestala s radom. |
| 1806. | Utemeljen je prvi studij farmacije na tlu Hrvatske, 9. 11. 1806. Napoleonov generalni providur Dalmacije, mletački ljekarnik, Vicencio Dandolo (1758. - 1819.), u Zadru je utemeljio Licej koji je uključivao obrazovanje za ljekarnike. |
| 1811. | Zadarski Licej, kasnije preimenovan u Centralnu školu, prvo moderno visoko učilište u Hrvatskoj, ukinut je 12. prosinca 1811. dekretom guvernera Ilirskih provincija Henrija Bertranda. |
| 1858. | Osnovan je Glavni ljekarnički zbor za Hrvatsku i Slavoniju kao jedina takva poluslužbena organizacija ljekarnika, koja je imala i važnu ulogu u organiziranju sveučilišne nastave iz farmacije sve do reforme studija iz 1928. godine. |
| 1869. | Tijekom posjeta Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip potpisuje Dekret o osnivanju Sveučilišta u Zagrebu. |
| 1874. | Sabor donosi akt o osnivanju Sveučilišta u Zagrebu, koji je car potvrdio 5. siječnja 1874. Dana 19. listopada 1874. održana je svečanost u znak osnutka Hrvatskog sveučilišta Franje Josipa I. Osnivanjem modernog Sveučilišta u Zagrebu i njegov Odjela za matematiku i prirodne znanosti (1876.) stvoreni su uvjeti za razvoj sveučilišnog obrazovanja ljekarnika. |
| 1882. | Dana 4. listopada 1882., car i kralj Franjo Josip I izdaje Rješenje o osnivanju studija. Dana 10. listopada je napisao "Odobravam uvođenje farmaceutskog učevnog tečaja (studija farmacije) na po meni nazvanom sveučilištu u Zagrebu, po važećim studijskim i ispitnim propisima". Dana 11. listopada i Kraljevski zemaljski vladin odjel za bogoštovje i nastavu izdaje Naredbu: "Njegovo cesarsko i kraljevsko apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim svojim rješenjem od dne 4. listopada t. g. premilostivo dozvoliti, da se na sveučilištu previšnje ime nosećem u Zagrebu ustroji farmaceutički učevni tečaj." Utemeljenjem farmaceutskog učevnog tečaja na Mudroslovnom fakultetu (današnjem Filozofskom fakultetu), započela je nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu. U spomen na te događaje 4. listopada obilježava se kao Dan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. |
| 1896. | Osnovan Zavod za farmakognoziju. Osnovao ga je Julije Domac kao Farmakognostički institut, prvu takvu neovisnu ustanovu u svijetu. |
| 1901. | Prva hrvatska farmakopeja, autori Gustav Janeček (1848. - 1929.) i Julije Domac (1853. - 1928.). |
| 1921. | Osnovana tvornica Kaštelu Karlovcu iz koje kasnije izrasta Pliva. Osnovali su je zagrebačka tvrtka Isis i Chinoin iz Budimpešte. Gustav Janaček, tadašnji predsjednik JAZU, postaje prvi predsjednik odbora Dioničarskog društva Kaštel. |
| 1928. | Preoblikovanje farmaceutskog učevnog tečaja u Farmaceutski odsjek Filozofskog fakulteta; uvođenje četverogodišnjeg studija farmacije. |
| 1928. | Osnovan je Zavod za farmaciju. |
| 1928. | Tvornica Kaštel seli se u Zagreb. |
| 1932. | Osnovan Zavod za farmaceutsku tehnologiju. Osnovao ga je Franjo Benzinger. |
| 1935.-41. | Na fakultetu radi Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju (1975.), kojemu je još 1952. na poticaj tadašnjega dekana Frana Kušana dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. |
| 1936. | Vladimir Prelog u suradnji s tvornicom Kaštel započinje organizirani istraživački rad. Osnovao je istraživački laboratorij s kemijskim i farmakološkom odjelom koji prerasta u Istraživački institut tvornice Pliva. |
| 1941.-42. | Osnovan je samostalni Farmaceutski fakultet. Prvi dekan je bio Antun Vrgoč (1881. -1949.). |
| 1942. | Osnovan je Zavod za bromatologiju. |
| 1945. | Fakultet je nakratko ukinut. Nakon ponovne uspostave, Fakultetu je dodijeljena zgrada u Kukovićevoj ulici 1 (danas Ulica Ante Kovačića 1). |
| 1945. | Osnovan Zavod za farmaceutsku botaniku, a zaslugom Frana Kušana uspostavljen je farmaceutski botanički vrt te su izgrađene prostorije za nastavu i znanost. |
| 1945. | Osnovan je Zavod za farmaceutsku kemiju. |
| 1945. | Osnovan je Zavod za opću, anorgansku i analitičku kemiju. Kolegij Kemija bio je 1926. - 1982. zajednički kolegij različitih područja kemije. U sljedećim su se desetljećima osnivali zasebni kolegiji iz kemije. Godine 1945. osnovan je Zavod za opću, anorgansku i analitičku kemiju, koji je od 1957. nosio ime Zavod za opću, anorgansku, analitičku i fizikalnu kemiju, a od 1968. Zavod za kemiju. Zavod su od tada činile Katedra za opću i anorgansku kemiju, Katedra za analitičku kemiju, Katedra za organsku kemiju, Katedra za fizikalnu kemiju te Katedra za biokemiju. Iz Zavoda za kemiju, odn. zavodskih katedri, razvili su se svi današnji kemijski zavodi: Zavod za opću i anorgansku kemiju, Zavod za analitičku kemiju, Zavod za organsku kemiju, Zavod za fizikalnu kemiju, Zavod za biokemiju i molekularnu biologiju. |
| 1946. | Osnovan je Zavod za kliničku kemiju. |
| 1948. | Središnja fakultetska knjižnica započinje s radom. |
| 1956. | Osnovan je Farmakološki zavod. Od 1932. u nastavu farmacije uveden je kolegij Farmakologija s toksikologijom (od 1945. Farmakologija s osnovama patološke fiziologije). Uvedeno je još nekoliko povezanih kolegija, koji su od 1956. bili okupljeni u Farmakološkom zavodu, od 1977. na Katedri za farmakologiju, a na posljetku u današnjem Zavodu za farmakologiju. |
| 1962. | Zavod za kemiju prehrane nastaje iz ranijeg Zavoda za bromatologiju. Nastava iz kemije prehrane održava se još od 1928. kada je kolegij Ispitivanje živežnih namirnica predavao Božidar Rogina. |
| 1962. | Zavod za kliničku kemiju mijenja naziv u Zavod za medicinsku biokemiju. |
| 1963. | Osnovan je Zavod za fiziku i matematiku koji kasnije mijenja naziv u Zavod za biofiziku. Prije toga postojao je od 1954. Zavod za medicinsku fiziku Sveučilišta u Zagrebu, zajednički Farmaceutskom, Medicinskom i Veterinarskom fakultetu. |
| 1963. | Ime fakulteta je promijenjeno u Farmaceutsko-biokemijski fakultet, koje nosi i danas. |
| 1969. | Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" proglašen je spomenikom prirode. |
| 1980. | Osnovan je Zavod za mikrobiologiju. Zbog povezanosti mikroorganizama i ljudskoga zdravlja, na studiju farmacije 1897. uveden je kolegij Javno zdravstvo. Poslije je uvedeno više kolegija povezanih s mikrobiologijom: Opća higijena s bakteriologijom, O patogenim mikrobima, Mikrobiologija sa sterilizacijom lijekova i pribora, Mikrobiologija i dr. Godine 1970. osnovana je Katedra za mikrobiologiju, a 1980. Zavod za mikrobiologiju. |
| 1989. | Fakultet organizira sveučilišnu nastavu na dva zasebna studijska programa: Studij farmacije i Studij medicinske biokemije. |
| 1989. | Osnovan je Zavod za analitiku i kontrolu lijekova. Osnovao ga je Vladimir Grdinić. |
| 2004. | Osnovani Centar za primijenjenu farmaciju i Centar za primijenjenu medicinsku biokemiju. |
| 2005.-6. | Sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, pa tako i Farmaceutsko-biokemijski fakultet, započele su studije prema novom Bolonjskom programu. |
| 2007.-8. | Započeto je izvođenje trogodišnjeg poslijediplomskog doktorskog studija Farmaceutsko-biokemijske znanosti. |
| 2010.-11. | Na fakultetu se izvode poslijediplomski sveučilišni studiji u trajanju od dva semestra (Razvoj lijekova, Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, Toksikologija, Dermatofarmacija i kozmetologija, Farmakogenomika: novi pristup optimiranju terapije, Fitofarmacija s dijetoterapijom, Molekularna dijagnostika, Klinička farmacija). |
| 2014.-15. | Fakultet je vrednovan u postupku reakreditacije visokih učilišta. |
| 2016.-17. | Proveden je postupak vrednovanja Doktorskog studija Farmaceutsko-biokemijske znanosti ocijenjenog „visokom razinom kvalitete“. |
| 2018.-19. | Predsjednica Republike Hrvatske gospođa Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila je Fakultetu Povelju Republike Hrvatske. |
| 2022.-23. | Započeta je cjelovita obnova zgrade fakulteta u Schrottovoj ulici. |
| 2023.-24. | Fakultet je ponovno vrednovan u postupku reakreditacije visokih učilišta. Započeta je cjelovita obnova zgrade fakulteta u Kovačićevoj ulici. |
| 2024.-25. | Započinje s izvođenjem studij Farmacije na engleskom jeziku. |
Ljekarništvo na našim prostorima ima dugu i bogatu tradiciju.
Prvi zabilježeni pisani dokument ugovor je o trgovini lijekovima između uglednog bosanskog bana Kulina i Dubrovčana iz 1189. godine. Prva se ljekarna otvara u Trogiru 1271., a ona u dubrovačkom franjevačkom samostanu Male braće, osnovana 1317. neprekinuto djeluje do danas, duže od 700 godina. Prosvjetiteljskim aktivnostima trogirskog dominikanca, a kasnije zagrebačkog biskupa, bl. Augustina Kažotića (1260.-1323.), otvara se i gornjogradska ljekarna K crnom orlu, (u kojoj je radio i praunuk talijanskog pjesnika Dantea Alighierija) u Kamenitoj ulici 9, u Zagrebu polovicom XIV. stoljeća. Tijekom sljedećih 700 godina farmaceuti i ljekarnici uspješno su prenosili svoja znanja i vještine te požrtvovno unaprjeđivali i njegovali farmaceutsku struku.
Za osnivanje Fakulteta i njegov razvoj tijekom 40 sljedećih godina posebice su zaslužni Gustav Janeček (1848. - 1929.) i Julije Domac (1853. - 1928.), koji su ujedno i autori Hrvatsko-slavonske farmakopeje (1901.), prve hrvatske farmakopeje.
Osnivanje samostalnih farmaceutskih zavoda (Zavod za farmakognoziju, 1896.
godine, prvi takav neovisan zavod u svijetu, Zavod za farmaciju,1928.godine te Zavod za farmaceutsku tehnologiju, 1932. godine) bio je temelj osnivanja Farmaceutskog fakulteta kao samostalne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu 1942. godine, a sadašnje ime (Farmaceutsko-biokemijski fakultet) nosi od 1963. godine.
Prof. Vladimir Prelog (1908. - 1998.), dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine. Bio je profesor našeg fakulteta u razdoblju od 1935. - 1941. godine. Cijeli niz njegovih mlađih suradnika (Eugen Cerkovnikov, Dragutin Kolbah, Pavao Štern, Krešimir Balenović, Mirko Ternbah, Stanko Borčić i Mladen Žinić), kasnije nastavnika kroz naredna je desetljeća unaprjeđivao nastavnu i znanstvenu aktivnost Fakulteta.
Farmaceutska tvrtka "Kaštel", osnovana 1921. godine u Karlovcu novi je zamah dobila upravo zahvaljujući nobelovcu Prelogu koji je 1936. godine utemeljio istraživački laboratorij s kemijskim i farmakološkim odjelom. Tvrtka "Kaštel" kasnije je prerasla u farmaceutsku tvrtku PLIVA, a istraživački laboratorij u njezin Istraživački institut.
Od 1986. godine Fakultet organizira sveučilišnu nastavu iz dva zasebna studijska programa (studij farmacije i studij medicinske biokemije).
Do sada je na Fakultetu diplomiralo više od 11 566 studenata, oko 335 njih steklo je stupanj magistra znanosti, više od 383 steklo je stupanj sveučilišnog specijalista, a više od 153 doktorat znanosti. Trenutno je na Fakultetu oko 830 redovitih studenata u diplomskim i oko 338 u poslijediplomskim studijima (doktorski i specijalistički).
Dekani Fakulteta
| Ime i prezime | Dekan/ica od-do |
|---|---|
| Antun Vrgoč | 1942-45. |
| Hrvoje Iveković | 1945-46., 1947-48., 1953-54., 1962-64. |
| Fran Kušan | 1946-47., 1950-52., 1966-68. |
| Dragutin Barković | 1948-49., 1952-53. |
| Božidar Vajić | 1949-50., 1954-58. |
| Smiljko Ašperger | 1958-62., 1964-66., 1970-72. |
| Ivan Štivić | 1968-70. |
| Miljenko Malnar | 1972-76., 1980-82. |
| Antun Gertner | 1976-80. |
| bez izabranoga dekana | 1982-85. |
| Stanko Borčić | 1985-89. |
| Ivan Jalšenjak | 1989-93., 2003-06. |
| Marijan Pribanić | 1993-97. |
| Nikola Kujundžić | 1997-2001., 2006-10. |
| Mladen Biruš | 2001-03. |
| Karmela Barišić | 2010-14. |
| Jerka Dumić | 2014-16. |
| Željan Maleš | 2016-20. |
| Jasmina Lovrić | 2020-24. |
| Zrinka Rajić | 2024- |
Lokacije
1920. - 21. Fakultetska zgrada na Trgu Marka Marulića 20
Zbog sve većeg broja studenata farmacije profesor Gustav Janeček ulaže velike napore da se odobri izgradnja novoga Kemijskog zavoda na ovoj lokaciji (nekad Mažuranićev trg). Nakon što je zajedno s profesorom Julijem Domcem 1913. godine posjetio tada poznate kemijske zavode u europskim gradovima, počela je gradnja. Dovršena je zbog ratnih okolnosti tek 1919. godine i neočekivano dodijeljena, bez suglasnosti Sveučilišta, tada osnovanoj Visokoj tehničkoj školi. Filozofski fakultet je nakon upornog traženja uspio premjestiti u ovaj prostor samo botaniku (1920. godine) i farmakognoziju (1921. godine), ali ne i kemiju. Danas je u ovoj zgradi i dalje najstariji zavod našega fakulteta - Zavod za farmakognoziju s vrijednom farmakognoškom zbirkom, a čuva i zbirku vrijednih povijesnih knjiga. Od svoga osnutka 1896. godine, Farmakognostički je zavod bio prvi znanstveni zavod te vrste u svijetu pa je po uzoru na njega do 1935. godine osnovano još 10 takvih zavoda u Europi.1941. Fakultetska zgrada u Domagojevoj ulici 2
U vlasništvo Fakulteta ova zgrada dolazi 1941. godine nakon osnivanja samostalnog Farmaceutskog fakulteta na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu. Zgrada je od stambenog objekta nizom adaptacija preuređena najprije za potrebe Zavoda za farmaceutsku tehnologiju, a zatim i tek osnovanih Zavoda za kliničku kemiju i Zavoda za kemiju prehrane poslije rata.U prizemlju zgrade od listopada 1946. do 1947. godine djelovao je i Dekanat Farmaceutskog fakulteta, do preseljenja u zgradu u Ulici Ante Kovačića 1. Danas se u ovoj zgradi nalaze: • Zavod za farmaceutsku tehnologiju • Farmaceutska ljekarna • Zavod za farmakologiju • Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju • Zavod za kemiju prehrane • Centar za primijenjenu farmaciju • Centar za primijenjenu medicinsku biokemiju • dvije predavaonice.
1946. Fakultetska zgrada u Ulici Ante Kovačića 1 (prije Kukovićeva ulica 1)
Godine 1947., nakon adaptacije, iz zgrade na Strossmayerovu trgu 14 preseljeni su Zavodi za anorgansku, analitičku, fizikalnu, organsku i farmaceutsku kemiju, a Dekanat iz zgrade u Domagojevoj ulici 2.U podrumu su uređene prostorije za studente, učionice i neki laboratoriji. Danas se u tom prostoru nalaze: • Dekanat sa svojim ustrojbenim jedinicama • Knjižnica • Zavod za opću i anorgansku kemiju • Zavod za analitičku kemiju • Zavod za fizikalnu kemiju • Zavod za organsku kemiju • Zavod za biofiziku • Zavod za farmaceutsku kemiju • Zavod za analitiku i kontrolu lijekova • Zavod za biokemiju i molekularnu biologiju • Samostalni kolegiji • Arhiv • Velika predavaonica • studentske prostorije i učionica.
1946. Fakultetska zgrada u Schrottovoj ulici 39 i Zavodi i ostale ustrojbene jedinice, Farmaceutski botanički vrt „Fran Kušan“ u Alagovićevoj ulici 43
Grad Zagreb je Farmaceutskom fakultetu 1946. godine dodijelio zemljište površine oko 25.000 četvornih metara za uređenje botaničkog vrta ljekovitog i otrovnog bilja. Uređivanje vrta počelo je 1947. godine, kada se i napušta Pokusna stanica za uzgoj ljekovitog bilja na Volovčici, koja je Fakultetu dodijeljena 1943. godine za praktični rad studenata.U sastavu vrta je do 1950. godine dovršena vrtlarska zgrada s prostorom za fiziologiju bilja. Zgrada namijenjena Zavodu za farmaceutsku botaniku sagrađena je 1957. godine na početnom, većem dijelu botaničkog vrta.
U prizemlju je predavaonica, koja ujedno služi i kao laboratorij za mikroskopiranje bilja.
Adaptacijom prvoga kata 2002. godine tu se iz prostora u Ulici kneza Mislava 1 seli Zavod za mikrobiologiju. Danas se u ovoj zgradi nalaze Zavod za farmaceutsku botaniku i Zavod za mikrobiologiju, a okružuje ih Farmaceutski botanički vrt „Fran Kušan“.